Njemačka: mega-štrajk u željezničkom i avio-prometu

Ovo je već peti štrajk u organizaciji GDL-a, sindikata koji zastupa interese strojovođa, u okviru pregovora o novom kolektivnom ugovoru. Štrajk u putničkom sektoru je počeo u četvrtak ujutro u 02:00 i trebao bi potrajati do petka (8.3.) u 13 sati. Željeznički promet je dobrim dijelom obustavljen. Pogođeni su milijuni putnika u cijeloj zemlji. Njemačka željeznica je ponovno uvela izvanredni vozni red, a po nekim navodima prometuje otprilike svaka peta linija. Štrajka se i u teretnom prijevozu, a strojovođe su u tom sektoru rad obustavili već u srijedu navečer. Njemačka željeznica je priopćila kako tek u subotu očekuje normalizaciju prometa.

Paralelno sa štrajkom strojovođa, u iduća dva dana rad će obustaviti i osoblje Lufthanse na nekoliko aerodroma u Njemačkoj. Radi se o ljudima koji rade primjerice na sigurnosnim kontrolama. U četvrtak ujutro u nekoliko zračnih luka su se formirale poduže kolone putnika koji su čekali na kontrole. Brojni letovi su zbog štrajka otkazani, a ima i većih kašnjenja. Štrajk na aerodromima bi također trebao biti okončan u petak. Po navodima Udruženja zračnih luka (ADV), ovom akcijom je pogođeno oko 250.000 putnika u Saveznoj Republici.

GDL ne pristaje na kompromis

Nakon žestokih kritika zbog novog štrajka, sindikat GDL je objavio kako nije zadovoljan kompromisnim prijedlogom posrednika koji su posljednjih tjedana pokušali „pomiriti“ strojovođe s vodstvom Njemačke željeznice. GDL je zahtijevao reduciranje tjednog broja radnih sati s 38 na 35 uz istu plaću. Eksterni posrednici su bili predložili postupno reduciranje radnog vremena (do 2028.) na 36 sati tjedno, uz istu plaću – što je Željeznica prihvatila a GDL odbio, kako je potvrdio šef Sindikata strojovođa Claus Weselsky za radio Deutschlandfunk. On je ujedno najavio da GDL ubuduće neće unaprijed, a radilo se o roku od barem 48 sati, najavljivati štrajkove, kao što je to činio do sada. Jedna glasnogovornica Njemačke željeznice je izjavila kako u tom slučaju ta kompanija neće moći putnicima ponuditi izvanredni red vožnje, što znači da bi željeznički promet mogao u potpunosti kolabirati.

Sukob GDL-a i Njemačke željeznice izaziva sve veće brige (i frustracije) u privrednim, ali i političkim krugovima. Savezni ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) je signalizirao kako više nema razumijevanja za štrajk GDL-a. „Moralo bi biti moguće da se pronađe rješenje, odnosno da se za vlastite interese ne pokušava boriti tako radikalno na grbači drugih, to više ne smatram ispravnim“, rekao je Habeck na TV-postaji RTL/ntv. Na pitanje što misli o potezima šefa GDL-a, kojemu mnogi predbacuju tvrdoglavost i nespremnost na postizanje kompromisa, ministar je dodao da je stigao trenutak kada se hitno mora pronaći rješenje: „Ja za to stvarno više nemam razumijevanja.“

Nenajavljeni štrajk

Što se tiče situacije na aerodromima, za sada su najteže pogođene zračne luke u Frankfurtu na Majni i u Hamburgu. Aerodrom u Düsseldorfu je u četvrtak ujutro potvrdio da se i u toj zračnoj luci štrajka na kontroli putnika, i to nenajavljeno. „Zbog nenajavljenog štrajka aerodrom i njegovi partneri nisu se mogli pripremiti za tu obustavu rada“, priopćeno je. Zbog nenajavljenog štrajka na tom aerodromu su tijekom jutarnjih sati vladale ogromne gužve ispred sigurnosni kontrola, odnosno ulaza na terminale.

Predsjednik ifo-instituta Clemens Fuest aktualni mega-štrajk, kako ga nazivaju u dijelu njemačkih medija, odnosno istovremenu obustavu rada u sektoru željezničkog i avio-prometa, nazvao je dodatnim udarcem ionako slabašnoj konjunkturi u zemlji.

Udarac njemačkoj privredi?

Fuest se složio s mišljenjem nekih drugih ekonomskih stručnjaka koji su tvrdili da recesija, u koju Njemačka trenutno klizi, smanjuje dozu spremnost na kompromise u pregovorima oko kolektivnih ugovora: „Kolač koji se dijeli postaje manji a sukob intenzivniji. Puno je lakše raditi ustupke u uvjetima konjunkturnog rasta nego onda kada se ionako stoji leđima uza zid.“

Fuest je dodao: „Radi se o sustavno važnim područjima, ovim štrajkom se dotiče kompletna populacija. I zato se treba razmisliti je li to sve uopće i dalje primjereno.“ Ekonomski stručnjak iz ifo-a je napomenuo kako u načelu ne odbacuje unaprijed ni ideje o tome da se zakonski ograniči pravo na štrajk: „Moglo bi se barem nešto promijeniti po pitanju pravila igre. Na primjer da se kaže kako nema štrajkova sve dok traju pregovori o kolektivnim ugovorima.“

K. Lauer/M. Wacket/ARD/ms/rtr/dpa